Cilj/svrha manifestacije

Manifestacija čiji je sadržaj jedinstven na području RH doprinosi stvaranju prepoznatljivosti Općine Lipovljani kao područja zajedničkog mirnog suživota, rada, međusobnog poštivanja i uvažavanja različitosti etničkih skupina. Cilj održavanja manifestacije „Lipovljanski susreti“ je unapređenje turističke ponude Lipovljana i Hrvatske u cjelini, kroz jačanje kulturno turističkih manifestacija.

Održavanje ove manifestacije doprinosi i promoviranju kulturne baštine koja se temelji na narodnim običajima, kulturne baštine ovoga kraja i isto tako nacionalnih manjina koje su izgradile i ostvarile zajednički miran suživot, međusobno poštivanje i uvažavanje različitosti na području ovoga kraja.

Folklor također ima značajno socio-kulturno djelovanje u sredinama u kojima se nastoji održati kulturni i društveni život, na način da doprinosi jačanju svijesti o pripadnosti i vlastitoj kulturi, zbog čega se jača lokalni ponos i privrženost vrijednostima, te bogatstvu raznolikosti kraja.

Značaj manifestacije

Značaj manifestacije, multikulturalnost što podrazumijeva međukulturni i međuetnički dijalog, razumijevanje i suradnju, bogatstvo čitava društva te poticanje tolerancije, prepoznat je na najvišoj razini, te se Lipovljanski susreti održavaju pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske.

Manifestacija je također važan gospodarski i društveni događaj za cijelu regiju budući da bitno doprinosi obogaćivanju turističke ponude te kroz održavanje sajma tradicijskih prehrambenih proizvoda podupire razvoj poljoprivrede i malog gospodarstva koji su u ovom ruralnom području najznačajniji razvojni pokretači.

Uz veliku kulturnu vrijednost, održavanje ove manifestacije odražava se i kroz promociju lokalne turističke ponude. U dane manifestacije Lipovljani odišu tradicijom, kulturnom baštinom, ulice su preplavljene folklorašima u različitim narodnim nošnjama, a svako društvo kroz pjesmu, ples i glazbu pokazuje dio kulturne baštine svoje nacionalne manjine.

Programski sadržaj manifestacije

Lipovljanski susreti su trodnevna manifestacija kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Centralni dio manifestacije predstavlja prikaz kulturne baštine većinskog hrvatskog naroda i nacionalnih manjina koje žive u Republici Hrvatskoj, izražene kroz bogatstvo običaja, raznolikost tradicije, narodnih nošnji, plesova, govora, pisma, pjesmu, kulinarsku baštinu, tradicionalne zanate, rukotvorine i druge vidove kulturnog djelovanja i čuvanja izvornih narodnih običaja.

Kulturno umjetnički program se održava na vanjskoj pozornici u središtu naselja Lipovljani, nakon svečanog mimohoda svih sudionika kroz mjesto. Tijekom održavanja manifestacije u središnjem parku organizira se izložba starih zanata i obrta te sajam tradicijskih prehrambenih proizvoda s ciljem promicanja gastronomske prepoznatljivosti i autohtonih vrijednosti ovoga kraja. Osim lokalnih izlagača svoju baštinu (narodne nošnje i gastronomija) predstavljaju i pripadnici nacionalnih manjina koji sudjeluju na manifestaciji.

Tako se tijekom manifestacije održavaju i brojni sportski događaji u kojima sudjeluju sportski klubovi, udruge, školska i vrtićka djeca. Manifestaciju obogaćuju natjecanja u pikadu, nogometu, boćanju, dječjim igrama, a održava se i natjecanje u kuhanju lovačkog gulaša i fiš paprikaša.

Povijest

„Lipovljanski susreti“ utemeljeni su 1976. godine, to je bila najveća multimanjinska, multietnička i multikulturalna manifestacija u Hrvatskoj u doba socijalističke Jugoslavije. Poticaj za njihovo utemeljenje bio je u tome što su u to doba savezi narodnosti u SRH imali svako svoje manifestacije, ali je nedostajala manifestacija koja bi ih objedinjavala. Stoga su Lipovljani 1976. s manifestacijom „Lipovljanski susreti“ postali mjesto gdje su se okupile sve narodnosti iz SRH, te pokazale umijeće plesa, pjesme, recitacije i likovnog izraza. Manifestacija se odvijala pod motom „Bratstvo i jedinstvo – životni interes naših naroda i narodnosti“, a okupljala je skupine tadašnjih narodnosti u Hrvatskoj, narodnosti iz drugih jugoslavenskih republika, te u manjoj mjeri skupine jugoslavenskih naroda u dijaspori. Manifestacija je u početku bila dvodnevna, ali je ubrzo prerasla u trodnevnu, a kroz godine program se mijenjao, nadopunjavao i obogaćivao brojnim kulturnim i sportskim sadržajima, te raznovrsnim temama o kojima su eminentni stručnjaci diskutirali na organiziranim skupovima, a svake se godine izdavala monografija sa zaključcima okruglog stola. Održavanje manifestacija u tom nizu prekinuto je uslijed ratnih zbivanja. Nakon dužeg niza godina „Lipovljanski susreti“ su ponovo zaživjeli 2010. godine, te se njihovo održavanje nastavlja tradicionalno.