Općina Lipovljani najzapadnija je slavonska Općina ili prva Općina u Slavoniji, kada putujete iz Zagreba prema Vinkovcima, pa Lipovljane nazivaju i zapadnim vratima Slavonije. Sadrži četiri naselja – Piljenice, Krivaj, Kraljevu Veliku i Lipovljane kao sjedište Općine. Svako naselje krije svoje vrijedne kulturne i prirodne posebnosti.
Povijest Lipovljana
Prvi podaci uz samo mjesto Lipovljani datiraju iz 13. stoljeća. Općina Lipovljani prostire se na prekrasnih 114,4 kvadratnih kilometara te nudi gostoljubivost oko 2800 stanovnika. Grb Općine Lipovljani je list lipe iznad zida od opeka, koji predstavlja srednjovjekovni grad ‘Kraljeva Velika’, danas arheološki lokalitet koji je tek potrebno valorizirati. Vizuru Lipovljana oplemenjuju dva crkvena tornja, jedan rimokatoličke crkve Sv. Josipa, a drugi grkokatoličke crkve Sv. Ane, te centralni mjesni park u Lipovljanima sa dominirajućim stoljetnim stablima divljeg kestena i lipa.
Prirodne ljepote
Zanimljivost je da je oko četvrtina površine Općine Lipovljani unutar parka prirode Lonjsko Polje, a gotovo trećina površine pod šumom i šumskim zemljištem, a značajne su i poljoprivredne površine. Lako je zaključiti da je između ostalih vrijednosti, Općina Lipovljani poznata po tradiciji šumarstva te po poljoprivredi, a usporedno se razvijaju i pretpostavke za značajniji razvoj ostalih segmenata gospodarstva, ponajprije zbog vrlo povoljnog prometnog položaja, izvrsne pozicije gospodarske zone, nedavno otvorenog čvora Lipovljani na autocesti A3 i programa potpora za investitore.
Prekrasne su panorame oko Lipovljana, rijeka Pakra i pitoreskne Piljenice, bogata slavonska šuma, ribnjaci i miris lipovljanskih lipa.
Multietničnost i multikulturalnost
Sami Lipovljani poznati su i po multietničnosti i multikulturalnosti. Krajem 19. stoljeća gospodarske prilike i migracije dovode i nove stanovnike u Lipovljane, najviše Ukrajince, Slovake i Čehe, ali i Nijemce, Mađare i ostale. Uz većinsko hrvatsko stanovništvo danas Lipovljani broje 10 nacionalnih manjina od kojih Ukrajinci, Slovaci i Česi djeluju organizirano kroz udruge. Svjedok tim migracijama bio je i poznati hrvatski šumarski stručnjak i pisac realizma Josip Kozarac, koji je živio i radio u Lipovljanima kao upravitelj šumarije Lipovljani punih 10 godina, od 1885. do 1895. godine, te ovdje našao inspiraciju i napisao svoja najvrjednija djela poput Slavonske šume.
Manifestacije
Dan Općine slavi se 19. ožujka, na blagdan Sv. Josipa – zaštitnika Općine Lipovljani. Zanimljivo je kako je Josip Kozarac rođen 18. ožujka, pa se prigodno u to vrijeme održavaju i Dani Josipa Kozarca, koji su ustoličeni 2013. godine, ali i Dan osnovne škole Josipa Kozarca u Lipovljanima. Lipovljanski susreti najveća su kulturna manifestacija nacionalnih manjina Republike Hrvatske, koja se održava svake godine zadnjega vikenda u mjesecu kolovozu u centru Lipovljana, s tradicijom od 1974. godine. Svako naselje ima svog sveca zaštitnika čiji blagdan se slavi organiziranjem pučkih svečanosti: Antunovo u Kraljevoj Velikoj, Rokovo u Krivaju te Ivanje u Piljenicama.
Posjetite nas!
Krivaj, panorama s Banovskog jezera:
Piljenice, panorama uz Pakru:
Kraljeva Velika, Jame Gradine:
