Lipovljanski susreti

Cilj/svrha manifestacije

Manifestacija čiji je sadržaj jedinstven na području RH doprinosi stvaranju prepoznatljivosti Općine Lipovljani kao područja zajedničkog mirnog suživota, rada, međusobnog poštivanja i uvažavanja različitosti etničkih skupina. Cilj održavanja manifestacije „Lipovljanski susreti“ je unapređenje turističke ponude Lipovljana i Hrvatske u cjelini, kroz jačanje kulturno turističkih manifestacija. Održavanje ove manifestacije doprinosi i promoviranju kulturne baštine koja se temelji na narodnim običajima, kulturne baštine ovoga kraja i isto tako nacionalnih manjina koje su izgradile i ostvarile zajednički miran suživot, međusobno poštivanje i uvažavanje različitosti na području ovoga kraja. Folklor također ima značajno socio-kulturno djelovanje u sredinama u kojima se nastoji održati kulturni i društveni život, na način da doprinosi jačanju svijesti o pripadnosti i vlastitoj kulturi, zbog čega se jača lokalni ponos i privrženost vrijednostima, te bogatstvu raznolikosti kraja.

Značaj manifestacije

Značaj manifestacije, multikulturalnost što podrazumijeva međukulturni i međuetnički dijalog, razumijevanje i suradnju, bogatstvo čitava društva te poticanje tolerancije, prepoznat je na najvišoj razini, te se Lipovljanski susreti održavaju pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske te Savjeta za nacionalne manjine. Manifestacija je također važan gospodarski i društveni događaj za cijelu regiju budući da bitno doprinosi obogaćivanju turističke ponude te kroz održavanje sajma tradicijskih prehrambenih proizvoda podupire razvoj poljoprivrede i malog gospodarstva koji su u ovom ruralnom području najznačajniji razvojni pokretači. Uz veliku kulturnu vrijednost, održavanje ove manifestacije odražava se i kroz promociju lokalne turističke ponude. U dane manifestacije Lipovljani odišu tradicijom, kulturnom baštinom, ulice su preplavljene folklorašima u različitim narodnim nošnjama, a svako društvo kroz pjesmu, ples i glazbu pokazuje dio kulturne baštine svoje nacionalne manjine.

Programski sadržaj manifestacije

Lipovljanski susreti su trodnevna manifestacija kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Centralni dio manifestacije predstavlja prikaz kulturne baštine većinskog hrvatskog naroda i nacionalnih manjina koje žive u Republici Hrvatskoj, izražene kroz bogatstvo običaja, raznolikost tradicije, narodnih nošnji, plesova, govora, pisma, pjesmu, kulinarsku baštinu, tradicionalne zanate, rukotvorine i druge vidove kulturnog djelovanja i čuvanja izvornih narodnih običaja. Kulturno umjetnički program se održava na vanjskoj pozornici u središtu naselja Lipovljani, nakon svečanog mimohoda svih sudionika kroz mjesto. Tijekom održavanja manifestacije u središnjem parku organizira se izložba starih zanata i obrta te sajam tradicijskih prehrambenih proizvoda s ciljem promicanja gastronomske prepoznatljivosti i autohtonih vrijednosti ovoga kraja. Osim lokalnih izlagača svoju baštinu (narodne nošnje i gastronomija) predstavljaju i pripadnici nacionalnih manjina koji sudjeluju na manifestaciji. Tako se tijekom manifestacije održavaju i brojni sportski događaji u kojima sudjeluju sportski klubovi, udruge, školska i vrtićka djeca. Manifestaciju obogaćuju natjecanja u pikadu, nogometu, boćanju, dječjim igrama, a održava se i natjecanje u kuhanju lovačkog gulaša i fiš paprikaša.

Povijest

Prva ideja o kulturnoj manifestaciji „Lipovljanski susreti“ rođena je 1974. godine. Prvi susreti održani su 1976. te uskoro postaju najveća multimanjinska, multietnička i multikulturalna manifestacija u Hrvatskoj u doba socijalističke Jugoslavije. Poticaj za njihovo utemeljenje bio je u tome što su u to doba savezi narodnosti u SRH imali svako svoje manifestacije, ali je nedostajala manifestacija koja bi ih objedinjavala. Stoga su Lipovljani s manifestacijom „Lipovljanski susreti“ postali mjesto gdje su se okupile sve narodnosti iz SRH, te pokazale umijeće plesa, pjesme, recitacije i likovnog izraza. Manifestacija se odvijala pod motom „Bratstvo i jedinstvo – životni interes naših naroda i narodnosti“, a okupljala je skupine tadašnjih narodnosti u Hrvatskoj, narodnosti iz drugih jugoslavenskih republika, te u manjoj mjeri skupine jugoslavenskih naroda u dijaspori. Manifestacija je u početku bila dvodnevna, ali je ubrzo prerasla u trodnevnu, a kroz godine program se mijenjao, nadopunjavao i obogaćivao brojnim kulturnim i sportskim sadržajima, te raznovrsnim temama o kojima su eminentni stručnjaci diskutirali na organiziranim skupovima, a svake se godine izdavala monografija sa zaključcima okruglog stola. Održavanje manifestacija u tom nizu i obliku prekinuto je uslijed ratnih zbivanja. Nakon duže pauze „Lipovljanski susreti“ su ponovo zaživjeli 2010. godine, te se njihovo održavanje nastavlja tradicionalno.