Josip Kozarac

Lipovljani su osim multietničnosti poznati po šumarskoj tradiciji, ali i kao mjesto najplodonosnijeg rada istaknutog hrvatskog šumara i pisca realizma Josipa Kozarca (1858.-1906.), koji je u ovdje živio i radio kao upravitelj šumarije 10 godina, od 1885. do 1895. godine. Upravo je Kozarac bio svjedok počecima stvaranja lipovljanske multietničnosti kroz promatranje doseljavanja novih stanovnika u Lipovljane i problematiziranje društvenih i gospodarskih prilika toga vremena. Inspiriran, uz svoja tri blaga: prostrane hrastove šume-moje kraljevstvo, tihi seoski mir i ničim nepomućeno duševno zadovoljstvo u Lipovljanima je napisao veliku većinu najvrjednijih književnih djela poput Slavonske šume i Mrtvih kapitala te mnoga značajna šumarska stručna djela, dajući ogroman pečat hrvatskom realizmu i udarivši jedan od temelja moderne šumarske struke.

Kao poklon Kozarčevim razmišljanjima, od 60.-tih godina 20. stoljeća na području Općine Lipovljani, djeluje nastavno-pokusni šumski objekt Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se provode domaća i međunarodna nastavna i terenska istraživanja u šumarskoj struci i znanosti, a šumarija Lipovljani gospodari gospodarskom jedinicom koja nosi naziv ‘Josip Kozarac’. Dan Općine slavi se 19. ožujka, na blagdan Sv. Josipa – zaštitnika Općine Lipovljani. Zanimljivo je kako je Josip Kozarac rođen 18. ožujka, pa je dodatna prigoda obogatiti Dan Općine upravo i manifestacijom Dani Josipa Kozarca. Osim toga i osnovna škola nosi naziv Josipa Kozarca, a upravo je iz Lipovljana potaknuta i inicijativa susreta osnovnih škola koje nose naziv po njemu – iz Semeljaca, Slatine, Vinkovaca, Josipovca Punitovačkog, Slaovnskog Šamca, Soljana i Lipovljana.

SPOMEN SOBA JOSIPA KOZARCA

Premještena i preuređena spomen soba Josipa Kozarca otvorena je za javnost na katu Narodne knjižnice i čitaonice Lipovljani. Soba je primarno uređena u prostoru Šumarije Lipovljani uz suradnju s Hrvatskim šumama, a sada je dobila svoj adekvatniji prostor, te je dostupna široj javnosti.

CRKVA SV. JOSIPA U LIPOVLJANIMA

Župna crkva svetog Josipa u Lipovljanima sagrađena je 1772. godine, kasnog je baroknog stilskog karaktera. Nad zapadnim pročeljem uzdiže se zvonik, a s južne strane uz svetište nalazi se sakristija. Unutarnji prostor trijumfalnim lukom odijeljen je na lađu svođenu češkim svodom i svetište svođeno kalotom sa susvodicama. Kor s orguljama sazidan je uz pročelni zid, a istovremeno su oslikani svodovi crkve. Izvještaj kanonskog pohoda iz 1775. bilježi da je u svetište postavljen novi glavni oltar, zidan, oslikan i mjestimično pozlaćen. Uz središnju sliku s prikazom sv. Josipa na umoru stoje drvorezbareni kipovi apostolskih prvaka sv. Petra i sv. Pavla. Riječ je monumentalnom arhitektonskom tipu oltara gdje parovi masivnih stupova i pilastara omeđuju središnju oltarnu palu te nose grede nad kojima se uzdiže atika. Na zidanoj menzi postavljeno je drvorezbareno polikromirano i pozlaćeno svetohranište s anđelima adorantima. U vremenskom periodu od 2019. do 2021. godine izvršena je posljednja restauracija oltarne strukture i polikromiranih dijelova te je prezentiran sekundarni zidni oslik autora Marka Antoninia iz 1895. godine, a na polikromiranim elementima prezentirani su primarni slojevi rekonstrukcijskim zahvatom u kredi, zlatu, srebru i bojanim uzorcima. Glavni oltar crkve u Lipovljanima se izdvaja i svojom rijetkošću materijala budući da su zidni oltari malobrojna pojava u 18. stoljeću u kontinentalnoj Hrvatskoj u kojoj prednjače drveni oltari. Na svodovima traveja i zidu pjevališta u iluzionističkim medaljonima smješteni su figuralni prikazi biblijskih motiva “Uznesenja” i “Preobraženja” i medaljoni s prikazima četiri crkvena oca latinske crkve: sv. Ambrozije, sv. Jeronim, sv. Augustin i sv. Grgur Veliki te se na pjevalištu nalaze likovi sv. Cecilije, djeteta Isusa s jaganjcem i Davida s harfom.

Izvor informacija: tiskovina “Župna crkva sv. Josipa u Lipovljanima”, izdavač: Župa sv. Josipa, Lipovljani, 2023. godina.

KUD LIPA LIPOVLJANI

Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Lipovljani osnovano je 1924. godine. Sve ove godine, društvo je neumorno radilo, njegujući kulturu svih naroda i narodnosti koje su živjele, te one koje i danas žive u Općini Lipovljani. Kroz društvo je prošlo i sudjelovalo stotine mlađih i starijih članova, sklopljena su brojna prijateljstva, ali su ostvareni i brojni nastupi diljem Hrvatske i inozemstva. Danas, Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Lipovljani broji 60 aktivnih članova, raznog dobnog uzrasta. Njegovanje plesova i pjesama Zagorja, Moslavine, Slavonije, te Bilogore i slovačke nacionalne manjine, svakodnevna je misija ovog društva. Zahvaljujući stručnom voditelju Tihomiru Krmeku, društvo posjeduje vlastitu izvornu lipovljansku koreografiju, zvanu „Lipovljansko kolo“ koje se tradicionalno izvodi u originalnim lipovljanskim nošnjama s izvezenim motivom perunike. Moderno doba ne smije biti prepreka očuvanju ovog prekrasnog kulturnog blaga, stoga su novi članovi uvijek dobrodošli u Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Lipovljani. Predsjednik KUD-a Lipa je Antonio Knežević.

Multietničnost i multikulturalnost

Sami Lipovljani poznati su po multietničnosti i multikulturalnosti. Krajem 19. stoljeća gospodarske prilike i migracije dovode i nove stanovnike u Lipovljane, najviše Ukrajince, Slovake i Čehe, ali i Nijemce, Mađare i ostale. Uz većinsko hrvatsko stanovništvo danas Lipovljani broje 11 nacionalnih manjina od kojih Ukrajinci, Slovaci i Česi djeluju organizirano kroz udruge.

Matica slovačka Lipovljani i SLOVAČKA ETNO KUĆA

Matica slovačka Lipovljani, osnovana 1996. godine, čuva i njeguje svoje slovačke korijene, te aktivno sudjeluje u javnom životu i promociji Lipovljana u zemlji i inozemstvu. Folklorna i glazbena predstavljanja za MS Lipovljani uspješno odrađuju KUD Lipa i Zbor Lira iz Lipovljana. Slovačka etno kuća, u kojoj se čuva i prezentira slovačka baština, ujedno je i turistička znamenitost Lipovljana. Predsjednik Matice Slovačke Lipovljani je Josip Krajči.

O Slovačkoj etno kući: LETAK FINAL.PDF (ms-lipovljani.hr)

Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca “Karpati” Lipovljani

KPD “Karpati” Lipovljani osnovano je 1992. godine s ciljem i zadatkom očuvanja jezika, plesa, pjesme i običaja iseljenih Ukrajinaca u Lipovljanima, Sisačko moslavačkoj županiji, na području RH te kulturne suradnje sa ostalim iseljenim Ukrajincima diljem Europe. U udruzi djeluje plesna skupina i pjevački zbor, čiji članovi osim pjevanja održavaju i ukrajinsku gastronomiju i često prezentiraju ukrajinska nacionalna jela. Predsjednik KPD “Karpati” Lipovljani je Ivan Semenjuk.

Češka Beseda Lipovljani

Osnovana je 2004. godine kao sljedbenica nekadašnje Čehoslovačke besede  u Lipovljanima. O  nadasve  bogatom i  vrlo  uspješnom  radu  Besede  govori  i  monografija  „Češka  beseda  Općine  Lipovljani  2004. – 2014.“ autora  Mirka  Knjižeka. Danas  Beseda  ima  125  članova  od  kojih  je  aktivno  45,  a  djeluje  u  5  skupina: pjevačka,  glazbena, folklorna, dječja i kreativna  skupina. Organiziraju brojna događanja, te sudjeluju u promociji svog rada, ali i Lipovljana u zemlji i inozemstvu. Predsjednica Češke Besede Lipovljani je Vjera Ožoga.